Simpo je prošle godine imao izvoz od 37,5 miliona evra, a uvoz 16,2 miliona, što znači da su svakih 100 evra uvoza repromaterijala i sirovina, pokriveni sa 231 evro izvoza naše robe. Ove godine je u planu izvoz od 45 miliona evra, samo iz matične firme i još 16 miliona sa zavisnim preduzećima. Oko 65 posto proizvodnje ide za izvoz u 30 zemalja, a najviše se izvozi preko partnerske kompanije Ikee za Rusiju. Ostala tržišta su bivše jugoslovenske republike, Italija, Francuska, Belorusija, skandinavske i zemlje Beneluksa. Prošle godine Simpo je počeo da stvara bazu za izvoz na tržišta Kazahstana, Belorusije i Rusije, bez posredstva Ikee, kao i zemalja Srednjeg i Bliskog istoka i severne Afrike. Pored toga Simpo se bavi opremanjem hotela, od čega ostvaruje dodatni izvoz od 10 do 12 miliona evra.
Generalni direktor Simpa Slađan Disić kazao je Tanjugu da je ta kompanija prošle godine imala izvoz od 37,5 miliona evra, a uvoz 16,2 miliona, što znači da su svakih 100 evra uvoza repromaterijala i sirovina, pokriveni sa 231 evro izvoza naše robe.
Ove godine je u planu izvoz od 45 miliona evra, samo iz matične firme i još 16 miliona sa zavisnim preduzećima.
Oko 65 posto proizvodnje ide za izvoz u 30 zemalja, a najviše se izvozi preko partnerske kompanije Ikee za Rusiju. Ostala tržišta su bivše jugoslovenske republike, Italija, Francuska, Belorusija, skandinavske i zemlje Beneluksa.
Prošle godine Simpo je počeo da stvara bazu za izvoz na tržišta Kazahstana, Belorusije i Rusije, bez posredstva Ikee, kao i zemalja Srednjeg i Bliskog istoka i severne Afrike. Pored toga Simpo se bavi opremanjem hotela, od čega ostvaruje dodatni izvoz od 10 do 12 miliona evra.
Disić je rekao da ima problema u naplati potraživanja, koje ide sporo, jer gotovo svi kupci iz inostranstva, izuzev Ikee, kasne u plaćanjima. To je slučaj i sa zapadnim zemljama, gde se kriza najviše manifestovala, što remeti likvidnost u poslovanju.
Konkurencija je žestoka, a problem je što Simpo ima zastarelu tehnologiju, pa je visoka cena proizvodnje. Država bi mogla da pomogne tako što bi stvorila ambijent, koji će rasteretiti privredu i omogućiti povoljnije kreditiranje, kaže Disić.
On je naveo da je kamata na dugoročne kredite od 13 do 15 posto godišnje, a na kratkoročne 27 posto, što nijedna privreda u svetu ne može da izdrži.
Još uvek nije poznato kakav je rezultat Simpo ostvario u protekloj poslovnoj godini, dok je u prvih šest meseci 2012. ostvaren konsolidovani gubitak od 321,9 miliona dinara.