Simpo izvezao nameštaj u vrednosti 37,5 miliona evra

Bez autora
Jan 27 2013

Simpo je prošle godine imao izvoz od 37,5 miliona evra, a uvoz 16,2 miliona, što znači da su svakih 100 evra uvoza repromaterijala i sirovina, pokriveni sa 231 evro izvoza naše robe. Ove godine je u planu izvoz od 45 miliona evra, samo iz matične firme i još 16 miliona sa zavisnim preduzećima. Oko 65 posto proizvodnje ide za izvoz u 30 zemalja, a najviše se izvozi preko partnerske kompanije Ikee za Rusiju. Ostala tržišta su bivše jugoslovenske republike, Italija, Francuska, Belorusija, skandinavske i zemlje Beneluksa. Prošle godine Simpo je počeo da stvara bazu za izvoz na tržišta Kazahstana, Belorusije i Rusije, bez posredstva Ikee, kao i zemalja Srednjeg i Bliskog istoka i severne Afrike. Pored toga Simpo se bavi opremanjem hotela, od čega ostvaruje dodatni izvoz od 10 do 12 miliona evra.

Simpo izvezao nameštaj u vrednosti 37,5 miliona evraGeneralni direktor Simpa Slađan Disić kazao je Tanjugu da je ta kompanija prošle godine imala izvoz od 37,5 miliona evra, a uvoz 16,2 miliona, što znači da su svakih 100 evra uvoza repromaterijala i sirovina, pokriveni sa 231 evro izvoza naše robe.

Ove godine je u planu izvoz od 45 miliona evra, samo iz matične firme i još 16 miliona sa zavisnim preduzećima.

Oko 65 posto proizvodnje ide za izvoz u 30 zemalja, a najviše se izvozi preko partnerske kompanije Ikee za Rusiju. Ostala tržišta su bivše jugoslovenske republike, Italija, Francuska, Belorusija, skandinavske i zemlje Beneluksa.

Prošle godine Simpo je počeo da stvara bazu za izvoz na tržišta Kazahstana, Belorusije i Rusije, bez posredstva Ikee, kao i zemalja Srednjeg i Bliskog istoka i severne Afrike. Pored toga Simpo se bavi opremanjem hotela, od čega ostvaruje dodatni izvoz od 10 do 12 miliona evra.

Disić je rekao da ima problema u naplati potraživanja, koje ide sporo, jer gotovo svi kupci iz inostranstva, izuzev Ikee, kasne u plaćanjima. To je slučaj i sa zapadnim zemljama, gde se kriza najviše manifestovala, što remeti likvidnost u poslovanju.

Konkurencija je žestoka, a problem je što Simpo ima zastarelu tehnologiju, pa je visoka cena proizvodnje. Država bi mogla da pomogne tako što bi stvorila ambijent, koji će rasteretiti privredu i omogućiti povoljnije kreditiranje, kaže Disić.

On je naveo da je kamata na dugoročne kredite od 13 do 15 posto godišnje, a na kratkoročne 27 posto, što nijedna privreda u svetu ne može da izdrži.

Još uvek nije poznato kakav je rezultat Simpo ostvario u protekloj poslovnoj godini, dok je u prvih šest meseci 2012. ostvaren konsolidovani gubitak od 321,9 miliona dinara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik